ORALNA HIGIJENA I PREVENTIVNA STOMATOLOGIJA

Što je pečaćenje fisura?

Pečaćenje fisura je minimalno invazivni postupak kod kojeg se zatvaraju udubine na griznoj plohi stražnjih zuba gornje i donje čeljusti te se na taj način uvelike smanjuje mogućnost nastanka karijesa, čak preko 90%. Površina zuba se samo dobro počisti rotirajućom četkicom i tretira kiselinom te se zalije tekućom pastom u tankom sloju koja se svjetlosno stvrdne. Preporučuje se postupak napraviti na mladim trajnim zubima čim u potpunosti niknu.

Što je pjeskarenje zubi?

Pjeskarenje zubi je uklanjanje mekih naslaga i pigmenata s površine zubi. Pjeskarenjem postižemo temeljitije čišćenje zubi od onog koje može postići sam pacijent.

Trebam li prati zube odmah nakon jela i svaki puta?

Zube nije potrebno prati svaki put nakon jela, preporuka je prati zube 2-3 puta dnevno, najbolje nakon većih obroka. Također, treba pričekati s pranjem zubi ako smo pili nešto gazirano ili jeli kiselo da dodatno ne oštetimo caklinu. Bitno je temeljito oprati zube nekoliko puta dnevno nego više puta na brzinu.

Kako da zaustavim škripanje zubima po noći?

Škripanje zubima je nesvjesna radnja te ju ne možemo kontrolirati svojom voljom. Udlagama smanjujemo oštećenja koja nastaju kao posljedica škripanja zubi.

Trebam li četkati jezik?

Pranjem zubi se uklanja plak koji sadrži bakterije koje uzrokuju karijes i loš zadah iz usta, međutim te bakterije se ne nalaze samo na zubima, nego i na svim mekim tkivima u usnoj šupljini, tako da bi bilo poželjno "četkati" i jezik.

Kako spriječiti neugodan zadah?

Neugodan zadah ćemo spriječiti pravilnom higijenom i redovitim posjetom stomatologu, a ako uzrok nije u usnoj šupljini, treba se obratiti gastroenterologu. Korištenje vodica za ispiranje usta preporuča se ne samo zbog toga što imaju ugodan okus, već dobro uklanjaju bakterije iz usne šupljine koje između ostalog uzrokuju loš zadah.

Kako se koriste interdentalne četkice?

Interdentalne četkice čiste područje između zubi uz zubno meso i različite su veličine kako bi se mogle uvući u sve prostore. Koriste se nakon četkanja običnom četkicom. Uzmu se u ruku i lagano provuku s obrazne strane prema jeziku ili nepcu dok ne prođe četkica na drugu stranu i lagano se izvuče nazad. Ispere se pod vodom ili tekućinom za ispiranje usta i ponovo uvuče između sljedećih zubi dok sve ne prođemo. Nepravilno korištenje interdentalnih četkica može uzrokovati oštećenje desni, pa stoga preporučamo potražiti savjet stomatologa o pravilnoj upotrebi interdentalnih četkica.

Je li električna četkica bolja od obične?

Bitno je dobro usmjeriti vlakna četkice, kako kod obične tako i kod električne četkice. Prednost električne četkice je da radi rotirajuće ili vibrirajuće pokrete koji dodatno masiraju zubno meso i tako potiču njegovu prokrvljenost i u konačnici zdravlje. Ispravno četkanje običnom četkicom također je dovoljno za održavanje dobre oralne higijene u kombinaciji s ostalim preparatima.

Zašto je štetan zubni kamenac?

Zubni kamenac sadrži velik broj bakterija koji nepovoljno utječu na zubno meso i kost oko naših zuba. Ako ga ne čistimo dovoljno, često može uzrokovati velike upale koje prodiru sve dublje i dovode do upale potpornih struktura zuba što u konačnici može rezultirati klimanjem i ispadanjem.

Koja je opcija za rješavanje dijasteme?

Postoji više opcija za zatvaranje dijasteme. Neke od njih su fiksni aparatić, zatvaranje i preoblikovanje zubi kompozitnim ispunima ili brušenje zuba za ljuskice ili krunice.

Što je plak?

Plak su naslage koje se nakupe na površinama zuba a naseljava ih velik broj bakterija. Pravilnim održavanjem oralne higijene možemo u potpunosti ukloniti plak sa zuba i tako doprinjeti zdravlju usne šupljine.

Koliko često trebam uklanjati zubni kamenac?

Preporuka je čišćenje kamenca svakih 6 mjeseci, a po potrebi i češće.

Kako nastaje zubni kamenac?

Nastaje na plaku koji se stvara već par sati nakon jela. A njemu najviše pogoduje loša oralna higijena jer dolazi do mineralizacije plaka te u kombinaciji sa slinom i stvaranja kamenca. Tako i ljudi s odličnom oralnom higijenom mogu biti podložni nastanku zubnog kamenca.

Što je zubni kamenac?

Zubni kamenac je tvrda naslaga na zubima, najčešće na donjim prednjim zubima, nastala mineraliziranjem plaka.

Pomaže li zaista fluor u prevenciji karijesa?

Lokalno primijenjen fluor pomaže u prevenciji karijesa tako što se ugrađuje u caklinu gdje je započeo proces nastanka karijesa (na mjestima gdje je nastala demineralizacija).

Koliko često moram posjećivati stomatologa?

Preporuka je, ukoliko je stanje uredno, napraviti kontrolu barem jednom u 6 mjeseci. Međutim, ukoliko uočite promjene u usnoj šupljini, treba reagirati odmah. Točan broj posjeta, ipak, najbolje procjenjuje stomatolog i nerijetko mora biti češći.

Kako odabrati pravu veličinu interdentalne četkice?

Ovisi o interdentalnom prostoru, no uvijek se preporučuje krenuti od najmanjih pa ako se pokaže prostor pogodan za deblju, onda čistiti s njom. Bez obzira na veličinu, nikako nije preporučljivo na silu gurati u interdentalni prostor jer može doći do oštećenja zubnog mesa, upale i prodora bakterija.

Koliko puta dnevno je potrebno četkati zube?

Mnoga istraživanja su pokazala da broj četkanja nije pokazatelj dobre oralne higijene već kvaliteta četkanja. Ako se kvalitetno četkaju zubi dva puta na dan, ujutro i navečer bit će dovoljno za kvalitetno održavanje usne šupljine.

Koliko je vremenski potrebno četkati zube?

Zubi se četkaju minimalno tri minute ručnim (običnim) četkicama. Električne četkice najčešće u sebi imaju ugrađene tajmere koji signaliziraju kada je pranje završeno i to vrijeme obično iznosi dvije minute.

Koliko često je potrebno koristiti zubni konac?

Zubni konac može se koristiti i nekoliko puta na dan ako se pravilno rukuje s njime, bez pretjerane sile. Ako je kvalitetno, dovoljno je i jednom na dan.

Koliko često je potrebno koristiti vodicu za ispiranje usta?

Vodice za usta su korisne i ponekad propisane od strane stomatologa nakon, recimo, kirurških zahvata, no kako one djeluju i na "zdrave" bakterije jednako kao i na loše stoga se preporuča upotrebljavati periodično i ne više od jednom dnevno. Vodice za ispiranje usta bi trebale biti sastavni dio proizvoda za održavanje oralne higijene (uz četkicu i pastu)

Što je geografski jezik?

Geografski jezik je benigna (bezopasna) promjena nepoznate etiologije (ne zna se razlog) koja zahvaća oko 5% populacije i češća je u djevojčica i žena. Naziva se tako zbog toga što jezik podsjeća na kartu sa svojim područjima različitih boja te simptoma najčešće nema uopće. Dobro je da se potvrdi kod specijalista oralne medicine da ne bi došao do zamjene s nekim stanjem koje je potrebno liječiti (npr. problem s bakterijom H. Pylori).

Koja je najbolja vodica za usta?

Na tržištu postoji mnogo vrsta vodica no glavna podjela je na one sa i bez klorheksidina. On je glavni antiseptik koji ubija bakterije tamo gdje četkica ne može doprijeti, no ima i svoje loše strane ako se pretjera s ispiranjem, poput bojenja zubnih površina te gubitka okusa pa se one ne preporučuju koristiti prečesto, osim po preporuci stomatologa dok se one bez klorheksidina mogu koristiti periodično na dnevnoj bazi.

Kako riješiti suhoću usta?

Suhoća usta se može olakšati čestim uzimanjem tekućine, korištenjem žvakaćih guma ili bombona bez šećera, konzumiranjem kockica leda i kiselih napitaka kao što je limunada, ispiranja čajem od sljeza ili, kod najtežih oblika nedostatka sline, preparatima umjetne sline koji se mogu kupiti u ljekarni.

Prilikom spavanja uvijek dišem na usta, koje su negativne posljedice za zube i mogu li se spriječiti?

Najčešći simptom kod spavanja otvorenih usta je suhoća usta kad se osoba probudi. Slina je jako važna i ona štiti zube, a ukoliko su usta suha - nema sline i povećan je rizik od karijesa. Treba se otkriti uzrok spavanja otvorenih usta, a nerijetko i posjetiti otorinolaringologa za dodatne pretrage.

Što je granulom?

Granulom je upala koja se nalazi u okolici vrha korijena zuba i puna je bakterija i upalnih stanica. Obično nastaje od karijesa, budući da bakterijska infekcija napreduje kroz unutrašnji dio zuba i na kraju tim putem dospije do kosti i širi se u meka tkiva. Uzrokuje bolove kad je u akutnoj fazi, a ako prijeđe u kronični oblik, onda može rasti i pretvoriti se u cistu i povremeno uzrokovati smetnje. Osim bolova koji mogu prisutni, otkriva se i na rendgenskoj snimci u obliku kapljice oko vrha korijena zuba. Potrebno je liječiti zub na kojem se nalazi, a ako se razvije u cistu, potreban je i kirurški zahvat da se ona odstrani.

Je li moguće da mi se zubno meso povuklo od agresivnog četkanja?

Naravno. Povlačenje zubnog mesa može biti posljedica prejakog pritiska tijekom četkanja ili korištenja pretvrde četkice. Jednom povučeno zubno meso teško se vraća na prethodno mjesto. To se može riješiti parodontološkim zahvatima, a u nekim blažim slučajevima nema potrebe za njima. Bitno je samo promijeniti naviku nepravilnog četkanja.

Mogu li cistu operirati laserski?

Cista se ne može laserski tretirati. Bitno ju je mehanički ukloniti i odstraniti uzrok same ciste.

Što ako mi pukne zubna cista?

Cista ne može puknuti, to je tvorba oštrih granica koju obavija ovojnica, ona se može eventualno širiti, ali ne i puknuti.

Koju pastu za zube izabrati?

Pasta za zube je bitna ali ne i presudna. Savjetujemo da se koristi ona koja osobi odgovara okusom i konzistencijom. Ukoliko osoba pati od preosjetljivosti zubnih vratova, onda ne bi bilo loše koristiti neku pastu za te slučajeve (npr. Sensodyne) ili ako ima parodontozu onda Parodontax pastu za zube. Za pravilan odabir zubne paste svakako konzultirajte svog stomatologa.

Koju je četkicu za zube najbolje koristiti?

Savjetujemo mekane četkice s manjom glavom, kako bi se moglo pristupiti udaljenijim područjima, te kako bi se stvarala što manja trauma za zubno meso.

Koliko često treba mijenjati četkicu za zube?

Četkicu za zube treba mijenjati kada dođe do promjene njenih fizikalno-mehaničkih svojstava. Neke četkice na sebi često imaju indikatore koji svojom bojom pokazuju istrošenost četkice. Redovnim pranjem zuba uz preporučene metode četkanja, očekuje se da životni vijek četkice za zube bude oko 2 mj. Na vijek četkice, odnosno njeno trošenje, može utjecati i nošenje ortodontskih naprava, građa zuba, kvaliteta ispuna i naravno način četkanja.

Jesu li žvakaće gume loše za zube?

Žvakaće gume mogu imati negativno djelovanje na čeljusni zglob. Ukoliko osoba pati od bruksizma (nesvjesno stiskanje zubi preko noći), preporučuju se izbjegavanje žvakačih guma. Ukoliko su bez šečera, ne bi trebale imati nikakav loš utjecaj na same zube.

Je li fluor štetan za zube?

Nije. Fluor štiti zube od karijesa. Ako se pasta ne guta, nema nikakvih štetnih posljedica ni za zube ni za zdravlje općenito. Maloj djeci se ne smije dopustiti da gutaju zubnu pastu prilikom pranja zubi.
Imate dodatnih pitanja? Pošaljite nam upit, zatrażite ponudu ili dogovorite besplatan specijalistički pregled

Dozvoljavam Poliklinici ARENA da me kontaktira u vezi mojih upita

Priloži snimak ili ortopan

Pošaljite online upit

Copyright © 2020 Stomatološka poliklinika ARENA Sva prava pridržana.