Starenje je fiziološki proces u kojem se mijenja ustroj i funkcija svih organskih sustava u ljudskom tijelu. Pojava starenja nije samo posljedica protjecanja vremena, već ukupnih napora koje ljudski organizam proživljava – promjene povezane sa starošću odražavaju „istrošenost“ organizma aktivnostima koje je obavljao tijekom života. Zbog toga se razlikuje pojam kronološke i biološke dobi – prvi predstavlja čistu fizikalnu veličinu vremena, dok drugi uzima u obzir biološke promjene koje nastupaju starenjem. Kod ljudi koji žive zdrav način života, održavaju umjerenu tjelesnu težinu, bave se fizičkom aktivnošću te imaju visoke higijenske i zdravstvene standarde, organizam je manje „istrošen“, tj. njihova biološka dob je manja od kronološke. Takvi ljudi izgledaju mlađe od drugih ljudi iste kronološke dobi. Nasuprot tome, ljudi koji su radili u teškim uvjetima, živjeli u lošim higijenskim prilikama i imali nedovoljnu zdravstvenu skrb, brže pokazuju znakove starenja i izgledaju stariji nego što doista jesu. Zbog velike raznolikosti životnih uvjeta u suvremenom društvu, postoje i velika odstupanja biološke od kronološke dobi. Zubi i meka tkiva također prolaze fiziološke promjene povezane sa starenjem, a tijekom života se dodatno javljaju i kumuliraju razne patološke promjene. Neke se od njih mogu sanirati stomatološkim liječenjem, dok se neke mogu tretirati tek djelomično ili se liječenjem samo ublažavaju simptomi.

PROMJENE NA ZUBIMA

Zubi se tijekom vremena postupno troše – kod starijih ljudi je sloj cakline stanjen, a njena površina može biti nepravilna ili ispucala. Istrošenost zubi najjasnije je vidljiva na sjekutićima čiji bridovi mogu biti skraćeni za nekoliko milimetara, sa žućkastim prosijavanjem. Kad se caklina potpuno potroši, na bridovima sjekutića može se uočiti žuto-smeđa dentinska jezgra. Iako je ogoljeli dentin kod mlađih ljudi osjetljiv na toplinske, kemijske i mehaničke podražaje, kod starijih se ljudi dentinski tubulusi zatvaraju i osjetljivost nestaje. U caklini se često nalaze pukotine koje su posljedica raznih funkcijskih opterećenja kojima su zubi bili izloženi tijekom života. Pukotine su vidljive kao ravne crte uzduž zuba koje različito lome svjetlost od okolne cakline. Najčešće nastaju u ljudi s jakom žvačnom muskulaturom, koji žvaču tvrdu hranu ili pak u ljudi kod kojih je zbog ortodontskih anomalija poremećen prijenos i raspodjela sila na zube. Pojava takvih pukotina u starijoj dobi je normalna i bez simptoma, a terapija nije potreba.

Starenjem zubi postaju sve tamniji. Više je uzroka promjene boje, a jedan od njih je navedeno trošenje zuba. Trošenjem se sloj cakline stanjuje pa žućkasta boja dentina postaje sve vidljivija. Osim toga, u tvrda zubna tkiva se tijekom života odlažu različiti obojeni spojevi iz hrane i pića koji doprinose tamnjenju zubi. I sam dentin doživljava strukturne promjene – odlaganjem dodatnih količina dentina koje se događa tijekom cijelog života, tubulusi postaju sve tanji, a dentin sve gušći i intenzivnije obojen. Eventualna pojava karijesa i ispuni od različitih materijala dodatno doprinose promjeni boje. Ovisno o uzroku obojenja, svjetlija nijansa zubi može se postići pjeskarenjem, izbjeljivanjem ili zamjenom starih ispuna u dogovoru sa stomatologom.

Tijekom života se postupno smanjuje propusnost dentina, zbog čega slabi osjetljivost zubi na podražaje. Tako se bolne senzacije koje su se prethodno javljale uslijed različitih oštećenja zuba (primjerice, oštećenja u području vrata zuba ili ogoljeli korjenovi) postupno smanjuju, a naposljetku u potpunosti prestaju. Starenjem i pojavom parodontnih bolesti dolazi do povlačenja gingive od razine zubnog vrata u smjeru korijena. Parodontna bolest uzrokuje gubitak kosti i tako ubrzava povlačenje gingive, a kod starijih se ljudi „produživanje zubi“ može pojaviti i bez parodontne bolesti. Povlačenjem gingive dolazi do izlaganja dijela dio zubnih korjenova mediju usne šupljine. Kako korijenu nedostaje zaštitni omotač od cakline (korijen je prekriven tek tankim slojem cementa ispod kojeg se nalazi dentin), ovaj dio zuba postaje podložan razvoju karijesa. Uz to je osjetljiv na grubo četkanje kojim se mogu uzrokovati defekti na izloženim korijenima. Stoga je kod pojave „produživanja zubi“ potrebno provoditi temeljitu oralnu higijenu kako bi se spriječio razvoj karijesa korijena, a istovremeno izbjegavati tvrde zubne četkice i grubo četkanje kako se izloženi korjenovi ne bi oštetili.

Kronični karijes je česta pojava u starijih osoba. Za ovu vrstu karijesa karakteristično je znatno sporije napredovanje od akutnog karijesa koji se uobičajeno javlja u mlađoj i srednjoj životnoj dobi. Naime, kod starijih su osoba dentinski tubulusi znatno uži, a dentin je manje propustan. Stoga je prodor bakterija u dubinu dentina znatno otežan, a često može biti i zaustavljen. Kronični karijes se očituje kao smeđe i crne mrlje na zubu i najčešće ne pokazuje simptome. Zbog sporog napredovanja vrlo rijetko ugrožava zubnu pulpu. Liječi se na isti način kao i akutni karijes – uklanjanjem inficiranog zubnog tkiva i izradom restauracije.

OSTALE PROMJENE

Od ostalih promjena dolazi do oštećenja vrata zuba koja nastaju zajedničkim djelovanjem nekoliko različitih mehanizama. Značajnu ulogu ima pojava nazvana abfrakcija koja podrazumijeva lomljenje i ljuštenje cakline u području vrata zuba. Može doći do pojava uzrokovanih erozijom tvrdih zubnih tkiva, koje nastaju uslijed prekomjerne konzumacije kiselih namirnica i imaju bubrežast ili ovalan oblik. Sličan oblik imaju i defekti uzrokovani pregrubim četkanjem, odnosno korištenjem pretvrde zubne četkice. Razlikovanje navedenih vrsta defekata važno je zbog prepoznavanja uzroka i njegova uklanjanja. U starijoj se dobi često javljaju i defekti zubnog vrata kombiniranog porijekla – caklina oslabljena djelovanjem abfrakcije dodatno se oštećuje kiselim namirnicama i grubim četkanjem. Takvi kombinirani defekti mogu biti izrazito opsežni, ali su vrlo rijetko uzrok preosjetljivosti zahvaćenog zuba.

Svi oblici cervikalnih oštećenja uspješno se liječe postavljanjem ispuna od suvremenih restaurativnih materijala – staklenoionomernih cemenata i kompozitnih materijala. Amalgamski materijali sve se više napuštaju u restaurativnoj dentalnoj medicini, pa tako i za sanaciju ovih defekata.

U žlijezdama slinovnicama starenjem nastaju promjene koje utječu na sastav i količinu sline. Žlijezde mogu biti zahvaćene raznim bolestima koje dovode do oštećenja njihove funkcije, ali i u odsustvu bolesti dolazi do postupnog smanjenja lučenja sline. Smanjena količina sline je posljedica normalnih involutivnih promjena koje prate starenje – slabija funkcija žlijezda slinovnica javlja se u sklopu općeg usporenja metaboličkih procesa u starijih osoba. Smanjenju količine sline dodatno doprinose razni lijekovi koje starije osobe često uzimaju.

Smanjeno lučenje sline ima za posljedicu razne promjene. Subjektivni simptomi su osjećaj suhoće u ustima te otežano žvakanje i gutanje. Osjećaj suhoće može biti praćen neugodnim osjećajem pečenja sluznice, a doživljaj okusa može biti oslabljen ili promijenjen. Manja količina sline uvjetuje slabiju remineralizaciju i zaštitu od karijesa. Stoga se u starijih osoba javlja karijes vrata zuba (cervikalni karijes) koji je u mlađih osoba s normalnim lučenjem sline vrlo rijedak i neuobičajen. Karijes se može javiti i na drugim dijelovima zuba, ali je pojava cervikalnog karijesa tipična posljedica smanjenog lučenja sline.

Smanjenje izlučivanja sline može biti različitog intenziteta. Malo smanjenje je gotovo neprimjetno i nema utjecaja na pojavu karijesa te ne uzrokuje subjektivne simptome. Značajno smanjenje pak može uzrokovati veće poteškoće prilikom žvakanja, gutanja i govora praćeno pečenjem i oštećenjima sluznice te vrlo visokim rizikom od nastanka karijesa.

Kvalitetna svakodnevna oralna higijena i redovna kontrola kod stomatologa uvelike pomažu da se promjene koje neminovno nastaju starenjem uspore i saniraju. Zubima se tako produžuje njihov vijek, zadržava se duže njihov blistav sjaj, a smanjuje se pojava karijesa i drugih oboljenja zubi i usne šupljine.

Navika održavanja oralne higijene stječe se u ranom djetinjstvu. Iznimno je važno da roditelji dovoljnu pažnju posvete motivaciji djeteta i da ih nauče kako se brinuti za oralnu higijenu. Već nakon nicanja prvih mliječnih zubi dijete može početi četkati malom četkicom, moguće i bez zubne paste. Dijete u prvoj i drugoj godini života neće moći samostalno učinkovito očetkati zube, ali to nije bitno. Glavni cilj samostalnog četkanja u najranijoj dobi je učenje i privikavanje djeteta na provođenje svakodnevne oralne higijene. Odrastanjem će djetetova motorika postupno napredovati i četkanje će postati sve temeljitije.
Poput svih drugih radnji, malo dijete se četkanju uči oponašanjem roditelja. Roditelji trebaju djetetu demonstrirati pravilno održavanje oralne higijene i poticati ga da samostalno provodi naučene mjere. U procesu učenja je vrlo bitna pravilna motivacija – dijete svaki put treba nagraditi za uloženi trud, a negativna motivacija poput zastrašivanja stomatološkim tretmanom ne dolazi u obzir.

Neki roditelji smatraju da higijena mliječnih zubi nije osobito bitna jer će ti zubi biti zamijenjeni trajnima. Baš suprotno, higijena mliječnih zubi je izrazito bitna, zbog dva glavna razloga. Prvo, održavanjem zdravlja mliječnih zubi sprječava se njihov prerani gubitak koji može uzrokovati ortodontske anomalije, a dijete je pošteđeno boli i neugodnih iskustava povezanih s bolestima zubi. Drugo, održavanjem higijene mliječnih zubi dijete stječe naviku održavanja oralne higijene i uvježbava tehniku četkanja koju će primjenjivati kada niknu trajni zubi. Četkanjem mliječnih zubi dijete stječe naviku i rutinu održavanja higijene koju će u budućnosti primjenjivati na trajne zube.
Fluoridacija zubi
Zaštitno djelovanje fluorida na zubnu caklinu iskorištava se u velikom broju suvremenih preparata za održavanje oralne higijene: zubnim pastama, tekućinama za ispiranje te posebnim fluoridnim gelovima za kućnu uporabu. Osim ovih preparata, kod djece se koriste i profesionalni preparati koje primjenjuje doktor dentalne medicine, a koji sadrže izrazito visoke koncentracije fluorida. Ti preparati mogu biti u obliku zubnih lakova, gelova ili otopina, a primjenjuju se prilikom redovitih stomatoloških pregleda na sve zube (mliječne i trajne). Preventivno djelovanje važno je za mliječne zube kako bi se zadržali u ustima sve do vremena fiziološkog ispadanja, a trajni zubi su neposredno nakon nicanja nedovoljno mineralizirani i stoga osjetljivi na demineralizaciju i razvoj karijesa. Caklina tih zubi treba proći period sazrijevanja tijekom kojeg se u nju ugrađuju mineralni sastojci iz sline, kako bi postala potpuno mineralizirana i otporna na kiseline iz zubnog plaka. Proces sazrijevanja i ugradnje dodatnih količina mineralnih sastojaka u caklinu mladih zubi je spor, a može se pospješiti primjenom preparata s visokim koncentracijama fluorida. Njihovim djelovanjem ugrađuju se u caklinu fluoridni ioni (umjesto uobičajenih kalcijevih) koji ojačavaju caklinu mladih trajnih zubi i djeluju preventivno na razvoj karijesa. Djelovanje profesionalnih preparata za fluoridaciju je vrlo dugotrajno, a dovoljno ih je primjenjivati dvaput godišnje prilikom redovitih stomatoloških pregleda.
Osim profesionalne fluoridacije, preventivni učinak fluorida može se postići uporabom zubnih pasta s fluorom. Pri korištenju fluoridiranih zubnih pasta kod male djece je potreban oprez kako se gutanjem ne bi unijele prevelike količine fluora koje mogu djelovati otrovno. Stoga se u vezi primjene fluoridirane zubne paste kod male djece preporučuje posavjetovati s doktorom dentalne medicine.
Sustavna primjena fluorida
50-ih i 60-ih godina prošlog stoljeća široko se počela primjenjivati sustavna fluoridacija – unošenje malih količina fluorida u organizam putem različitih namirnica: soli, mlijeka, vode ili uzimanjem tableta s fluoridima. Fluoridi koji se tako unesu u organizam izlučuju se slinom i ugrađuju u zubnucaklinu ostvarujući preventivni učinak. Iako ovakva metoda fluoridacije ima pozitivne učinke na zdravlje zubi, postoji rizik od povećanog unosa fluorida u organizam koji može imati posljedice na razvoj zubi i kosti. Na zubima se pri dugoročnom povećanom unosu fluora može javiti poremećaj nazvan dentalna fluoroza, kod kojeg je caklina slabije razvijena, strukturno slabija, s mogućim defektima i obojenjima.
U pojedinim zemljama provodile su se različite metode sustavne fluoridacije, a u Hrvatskoj su primjenjivane tablete natrijevog fluorida. Danas je sustavna primjena fluorida napuštena, zbog nemogućnosti kontrole unesene količine fluorida u organizam i mogućih posljedica u slučaju prekomjernog unosa. Umjesto sustavne primjene, preferira se lokalna primjena fluorida u obliku profesionalnih preparata koje primjenjuje doktor dentalne medicine ili sredstava za svakodnevnu oralnu higijenu, najčešće zubnih pasta i tekućina za ispiranje.

Nije tajna, dobra oralna higijena je ključ oralnog zdravlja i pojave većih problema.
Potrebno je dobro brinuti o zubima, ili u suprotnom osmijeh neće biti tako svijetao, lijep i zdrav kao što je poželjno.
Kad se izostavi dobro četkanje i čišćenje zubnim koncem, pojavljuju se oralni problemi, što može dovesti do karijesa i problema s desni.

Karijes se javlja kada zubnu caklinu uništi bakterija u plaku koja proizvodi kiselinu. Plak se neprestano formira na zubima zbog bakterija koje su uvijek prisutne u ustima. Može li se spriječiti nastanak karijesa? - Jednom kad je šteta već nanesena, stomatolog može sanirati karijes, ali preventivno se može spriječiti dobrim održavanjem oralne higijene. Evo i nekoliko savjeta kako...

Četkanje, zubni konac, vodica za ispiranje...

Svakodnevne dobre navike su prva linija zaštite zubi protiv karijesa. S obzirom na to da je plak uvijek opasnost za oralno zdravlje, potrebno je detaljno četkati zube dvaput dnevno. Također, svakodnevno korištenje zubnog konca pomaže očistiti ostatke hrane između zubi na mjestima koja četkica ne može dosegnuti, kao i spriječiti nakupljanje plaka prije nego se pretvori u zubni kamenac. Na kraju, za potpunu oralnu higijenu preporučuje se promućkati usta vodicom za ispiranje usta koja pomaže u rješavanju bakterija koje uzrokuju neugodni zadah, te sprječavaju upalu zubnog mesa.

Žvakaće gume bez šećera

Žvakaće gume svakako imaju svoje prednosti... Žvakanje stimulira izlučivanje sline koja neutralizira i ispire kiselinu na zubima. Pretjerivanje se ne preporučuje, ali žvakaće su povremeno dobrodošle, uz naravno redovitu i ispravnu oralnu higijenu.

Svakako, preporuka stomatologa je da se dvaput godišnje napravi redovita kontrola i uklanjanje zubnog kamenca. Na taj način se pravovremeno može reagirati kako ne bi dovelo do ozbiljnijeg stanja i većih problema sa zubima.
Ukoliko imate dodatnih nedoumica oko održavanja oralne higijene, najbolje se obratiti stomatologu, a moj tim iz Poliklinike ARENA i ja Vam stojimo kompletno na raspolaganju. Pišite nam u komentare ili se javite na 01/6542-655 i otvoreno pitajte sve što Vas zanima.

Jedno jutro zaustavila me susjeda u liftu: "Jutro susjed, primijetila sam neke čudne promjene na prednjim zubima, je l' problem ako pogledate malo?" Vjerojatno će se dosta mojih kolega stomatologa složiti da ovakve situacije nisu nikakva rijetkost te svi u prolazu postavljaju pitanja vezana za oralno zdravlje. Na zubima svoje susjede primijetio sam sitni defekt u smislu vertikalne tanke linije po sredini cakline zuba. Naime, susjeda je rekla da njezina sestra ali i nećakinja imaju isti problem (tzv lomne pukotine, eng. Craze lines), pa sam se tako odlučio napisati nešto više o ovoj temi, uzimajući također u obzir da se radi o različitim dobnim skupinama.

Linije koje sam uočio samo su pukotine u caklini koji ne ulaze u dentin. Što to znači? Znači da za sobom ne ostavljaju nikakvu štetu koja bi mogla naškoditi zdravlju vaše oralne šupljine. Imam li razloga za brigu? Ukratko, ne. Naime, osim ako postoji bol ili promjena boje, ove linije se obično ignoriraju. Jedino ako vam smeta estetski defekt, u tom slučaju preporučujem kao najmanje invazivnu metodu izbjeljivanje zubi jer se ti lomovi vide zbog ulaska nečistoća u pukotinu, a izbjeljivanjem će se popuniti te mikropukotine i neće više biti vidljive.

Alternativa tome je da se površina cakline dodatno ispolira i na to se lijepi estetski ispun ili keramička ljuskica koja pokriva prednju plohu zuba i prekriva estetski defekt.

Koji je uzrok ove pojave?

Tijekom godina korištenja, naši zubi imaju tendenciju da razviju sitne pukotine na tvrdom vanjskom sloj poznatom pod imenom caklina.

Mogu se pojaviti prirodno ili biti posljedica neke traume tj. određenog stresa kojem su zubi izloženi primjerice bruksizam, grizenje (olovaka, nokti), nošenju oralnog nakita i slično. Što se prevencije tiče, bit će dovoljno da izbjegavate ovakva ponašanja.

Meni osobno je zanimljivo da i promjena temperature može biti jedan od uzroka. Na primjer, sjedim na kavi omiljenog kafića koji poslužuje kipuću kavu. Uzimam par gutljaja kave, otpijam hladnu vodu, a nakon svega toga – grizem i žvačem led iz vode. Kažu da se uči na vlastitim greškama, ali molim vas da vi učite iz mojih.

Mogu li pukotine dovesti do pucanja zubi?

Ne mogu zato što ove linije nisu duboke pukotine, već samo površinske te ne mogu uzrokovati karijes. Većina mojih kolega pa i ja slažemo se da nije potrebna sanacija tih pukotina osim ako su baš estetski jako vidljiv problem.

Hvala na vašem vremenu i nadam se da uspio odogovoriti na sumnje ili nedoumice oko ove teme. Ako imate još nekih pitanja vezano za ovu (ili bilo koju drugu) temu, svakako pišite, pišite! Iako možda nismo susjedi, stojim vam na raspolaganju telefonski na 01/6542-655!

Gospodin Ivan godinama nije uživao u hrani, niti je zadovoljan estetskim izgledom svojih zubi. Ubrzo nakon što nam se obratio za pomoć našao se na prvom specijalističkom pregledu koji se sastojao od 2D i 3D CBCT dijagnostike i kliničkog pregleda usne šupljine. Ustanovili smo da pacijentu nedostaje većina zuba straga (pretkutnjaci i kutnjaci) i iz tog razloga počeli su se pojačano trošiti prednji zubi. Cilj našeg protetskog plana bilo je ponovno uspostavljanje optimalne žvačne funkcije tako da nadomjestimo zube koji nedostaju i zbrinjavanje prednjih zubi u funkcionalnom i estetskom smislu. Takav plan iziskuje višemjesečnu terapiju koja je predviđena u nekoliko posjeta.

PRVI POSJET

Nakon profesionalnog čišćenja i poliranja zubi od mekih i tvrdih naslaga, pacijentu je ugrađeno po dva implantata u svakoj čeljusti. Oralni kirurg je procijenio da s obzirom na kvalitetu čeljusne kosti moramo čekati 5 mjeseci na oseointegraciju implantata (srašćivanje implantata i kosti). Za to vrijeme napravili smo nekoliko ispuna i uklonili karijese gdje su bili prisutni.

DRUGA POSJETA

U drugoj posjeti gospodinu Ivanu oralni kirurg je otvorio implantate i stavio posebne vijke koji imaju ulogu pravilnog oblikovanja zubnog mesa oko implantata, kako bi zubno meso oko buduće krunice izgledalo prirodnije.

TREĆA POSJETA

Nakon mjesec dana stiglo je vrijeme da terapiju privedemo kraju. Prije samog brušenja gospodinu Ivanu predočili smo izgled i dimenziju budućih zuba. Bio je veoma zadovoljan našim rezultatom i to je bio znak da možemo krenuti u zadnju fazu. Uz lokalnu anesteziju izbrusili smo sve zube gornje i donje čeljusti, uzeli otiske i odredili međučeljusni odnos. Iz poliklinike je pacijent izašao s privremenim zubima koje je izradio naš dentalni tehničar.

Kroz nekoliko dana imali smo prvu probu, a to je bila proba konstrukcije, odnosno proba cirkona. Ustanovili smo da je zagriz pacijenta dobar te smo dogovorili sljedeću probu.

Predzadnja proba, ali najuzbudljivija uslijedila je nekoliko dana kasnije. Radi se o probi keramike, gdje pacijent može vidjeti izgled svojih budućih zuba (boja, oblik, veličina). S obzirom na to da smo pacijentu prije brušenja već pokazali kako će izgledati budući osmijeh, ovom smo probom samo definirali da smo zadovoljni rezultatom. Rad je poslan u laboratorij na stavljanje glazure i taj isti dan rad je trajno cementiran u ustima pacijenta.

Ovim smo načinom rada gospodinu Ivanu vratili žvačnu funkciju s kojom je bio nezadovoljan prethodno, te mu uljepšali osmjeh

Rezultat je bio sjajan, naš zadatak obavljen a pacijent zadovoljan!

Gospodin Branko posjetio je Stomatološku polikliniku ARENA s uznapredovalom parodontozom. Najveći problem predstavljao je nedostatak nekoliko zubi, pomičnost postojećih kao i nemogućnost žvakanja.

Prilikom prvog posjeta napravljen je detaljan specijalistički pregled (3D CBCT i 2D dijagnostika, klinički pregled) te je ustanovljeno da se preostali zubi ne mogu sačuvati i krenulo se s planiranjem implantoprotetskog rada. Zbog količine i kvalitete kosti analizirane 3D CBCT dijagnostikom, pacijentu je preporučeno takozvano polufiksno rješenje tj., protetski rad na 4 implantata u svakoj čeljusti. Ovakva vrsta rada ima nekoliko prednosti među kojima je u prvom redu činjenica da zube možete skinuti i očistiti, što je važna stavka lakšeg održavanja temeljite higijene. Druga prednost je što ovakav protetski rad ima u potpunosti funkciju fiksnog rada, osigurava stabilnost i osjećaj sigurnosti da zubi neće u nekom trenutku “ispasti”. Pacijentu je predstavljen plan terapije koji se sastoji od tri faze i nekoliko posjeta te je dogovoren termin za početak radova.

U prvoj fazi specijalist oralne kirurgije izvadio je preostale zube i ugradio 4 implantata u gornju čeljust i 4 u donju čeljust. Pacijentu je potom pružena sva potrebna postoperativna njega (antibiotik, tablete protiv bolova i led).

Procijenjeno je da je potrebno pričekati oko 4 mjeseca za oseointegraciju implantata (srastanje s kosti), pa smo uzeli otiske i izradili privremene zube koji će gospodinu služiti dok implantati ne zarastu.

U drugoj fazi gospodin je došao na kontrolni rtg da vidimo kako su zarasli implantati te smo dogovorili termin za stavljanje pokrovnih vijaka na implantate. Prilagodili smo postojeće privremene zube u ustima i gospodin je opet bio slobodan narednih 3-4 tjedna da to zacijeli.

U trećoj fazi gospodin je došao na dogovoreni termin i tom prilikom smo uzeli funkcijske otiske za početak izrade završnog rada. Nekoliko sati nakon toga iz laboratorija Poliklinike ARENA dobili smo modele pomoću kojih smo odredili međučeljusne odnose i njihov budući položaj te veličinu i oblik zuba.

 

Idući dan imali smo probu budućih zubi koji su u ovoj fazi bili u vosku i nakon što smo provjerili funkcijske kretnje, zagriz i estetiku zubi dali smo pacijentu da pogleda po prvi puta kako će to izgledati u konačnici. Pogled na nove zube gospodina je oduševio i nije mogao dočekati da bude sve gotovo.

Uslijedila je izrada prečki koje smo također isprobali u narednoj posjeti da vidimo kako sjede na implantatima.

Ostala je zadnja posjeta gdje smo konačno dočekali gotov rad, prečke su pričvršćene u ustima na implantatima te smo gospodinu predali konačni protetski rad. Objašnjeno mu je kako održavati oralnu higijenu s ovom vrstom protetskog rada te je dogovorena kontrola kroz tjedan dana da vidimo je li sve u redu.

Drago nam je da smo imali prilike sudjelovati u ostvarenju još jednog sna i kreiranju prekrasnog novog osmijeha. 🙂

Pošaljite online upit

Copyright © 2020 Stomatološka poliklinika ARENA Sva prava pridržana.